Sifaa Kursuum
Yimɓe waɗooɓe dingiral e nguurndam jooɗɗam ina keewi heɓde mette e ɓalli, sahaa e sahaa fof ina nanndi e ko alaa sabaabu. Ko goonga, ina waawi tawa ina woodi jolɗe keewɗe, kono e nder geɗe keewɗe ko haala toɓɓe jolɗe e toɓɓe tension tagiraaɗe e nder ƴiye.
Hol ko woni toɓɓere jolngo?
Toɓɓere ɓuuɓnde myofascial ko tiiɗnaare seertunde e taƴre fiɓnde ɓalndu tokosere, nde waawi nanngeede no ɓuuɓri nii, teeŋti noon e saraaji caka reedu ɓalndu (toɓɓere ɓuuɓnde hakkundeere). Toɓɓe ɗee ina mbaawi nanngeede ko no ɓuuɓri tokosiri, ɓuuɓri "spaghetti" tiiɗndi, walla ɓuuɓri tokosiri, mbaydi plum e mawneeki. Wonaa junngo kala neɗɗo ina foti ɓuuɓde haa heewi ngam yiytude toɓɓe tuugiiɗe e buubaaji tawa aɗa jogii humpito, kono a waawaa bonnude e safrude hoore maa, sibu toɓɓere ɓuuɓnde ina metta sahaa kala so a toɓɓiima. Ko ɗum waɗi, ɓuuɓri toɓɓere (trigger point knots) ko geɗe fiɓnde tiiɗnde, nde waawataa fooftaade, nde ɓuuɓnata sahaa kala, hay so duuɓi. Ko heewi e ƴiiƴam dokkaaɗam ɗam, ko mesasuuji ɗi moƴƴaani ummoraade e nervous system sympathique. Ɗee geɗe teskinɗe ina mbaawi ƴellitaade e kala ƴiye ɓanndu, kono ɗe ɓuri feeñde ko e hakkunde ƴiye ɓurɗe waawde huutoreede -- pelɓondiral, ƴiye, ƴiye, wuddu, ɓalndu. Toɓɓe tension ina kaɗa kadi jokkondire e golle ɓalndu, ɗum noon ina usta batte heblo teddungal, agility e heblo ɓernde.

Ko heddii koo, toɓɓe jolɗe ina mbaawi saabaade kala huunde.
Sabaabuuji kuutoragol toowngol:
Sabaabuuji kuutoragol ɗi ngonaa tiiɗɗi:
Toɓɓe jolɗe ina njaaboo e naatgol ɓanndu, kono alaa ko goɗɗum e geɗe "leefɗe" mbaɗata. Miijo moƴƴo, miijo e fooftere alaa ko nafata. Kono hay batte ɓalliije nafataa so tawii ɗe keewi, ɗe keewaani no feewi ngam battinde toɓɓere gonnde e ɓuuɓri. Yeru, ɓuuɓde tan, wallittaako, ina waawi kadi ɓeydude ngonka kaa. Tolno, nguleeki, ɓuuɓri kuuraa e ɓuuɓri ina mbaawi ustude maale ñawu nguu e sahaa gooto, kono toɓɓere ɓuuɓnde ndee yahrataa. Ngam heɓde njeñtudi koolniindi, ñawbuuli ɓalli ina poti waɗeede e nokku ɗo ƴiiƴam ɗam woni ɗoo.
Safaara ɓuuɓɗo toɓɓere ɓuuɓnde
Nafoore safaara toɓɓere ɓuuɓnde fawii ko e waawde anndude ñawu nguu e yiytude toɓɓere ɓuuɓnde tawa wonaa tan ƴeewtaade nokku ɗo ñawu nguu woni ɗoo. Kadi wonaa huunde weeɓnde wonde nokku ɓuuɓɗo ina ñamlee toɓɓe keewɗe gonɗe e ƴiye ceertuɗe. Toɓɓe ɗee ina famɗi ɗo njiylotoo bannge ɓanndu nduu, ko ɗum waɗi toɓɓere ɓuuɓnde ndee kadi ina foti taweede e bannge nafoore ndee.

Eɗen mbaawi wasiyaade trigger point therapy e denndaangal annduɓe gollotooɓe e fannu cellal e ɓamtaare, so tawii ko masiŋaaji, naturopat en, fijirde, fijirde, walla kala jiɗɗo janngude e ƴellitaade, nde tawnoo ko kamɓe njogii ngaal ganndal, so tawii ko en anndude ɗo e no jogori jogaade:
Ko keɓ-ɗaa e heblo to internet:
Tiitooɗe ngam ndeeɗoo Kursuum
Ko njanngata e:
Heblo ngoo ina waɗi ɗeeɗoo geɗe janngirɗe karallaagal.
E nder kursus oo, min ndokkaani tan karallaagal, kono e ko ɓuri duuɓi 20 e humpito golle, min paamnina laaɓndal ko-no-e-ko waɗi ko foti waɗeede ngam waɗde masiŋaaji ɗii e tolno toowngo.
Kursuum ina waawi timminde kala jiɗɗo ɗum!
Jannginooɓe mon

Andrea ina jogii ko ina ɓura duuɓi 16 e humpito karallaagal e jaŋde e nder masiŋaaji ceertuɗi ngam moƴƴinde nguurndam e wellitaare. Nguurndam makko ko jaŋde e ƴellitaare jokkondirnde. Ko ɓuri teeŋtude e golle makko ko ƴellitde ganndal e humpito golle. O wasiyiima kala neɗɗo yo waɗ kursuuji masiŋaaji, haa arti noon e ɗaɓɓooɓe golle ngam fuɗɗoraade golle e gollotooɓe e masiŋaaji baawɗi, gollotooɓe e cellal, e gollotooɓe e nder dingiral beldital yiɗɓe yaajnaade ganndal mum en e mahde golle mum en.
Ko ɓuri 120 000 neɗɗo tawtoraama jaŋde makko e nder ko ɓuri 200 leydi winndere nde.
Detaayuuji kursu

$84
Miijooji almuɓɓe

Miɗo jogii hoɓɓe heewɓe caɗeele ina njiɗi safrude karallaagal ngam ɓalli jokkondirɗi. Mi heɓii ganndal laaɓtungal e teskuyaaji e golle. Useko.

Mi heɓii geɗe janngirɗe laaɓtuɗe e laaɓtuɗe, ndaarde wideyooji ɗii ko fooftere timmunde wonande am. Mi yiɗii ɗum no feewi.

Miɗo weltii nde keɓ-mi naatde e heblo ngoo e njoɓdi moƴƴiri hono ndii. Miɗo waawi huutoraade ko njanngu-mi koo no feewi e golle am. Kursuum garoowo oo ko masaas limfatik, mo njiɗ-mi janngude e mon.

Mi waawii waɗde ɗum no moƴƴi e sarwisaaji am massage goɗɗi ɗii. Mi waawii janngude safaara moƴƴo no feewi. Kursuum oo addii wonaa tan ƴellitaare ganndal kono kadi ƴellitaare neɗɗo.

Min njuɓɓinii toɓɓe keewɗe ceertuɗe e nder heblo ngoo. Kaɓirgal jaŋde ngal ina yaaji, ina toowi, min ƴettii ganndal anatomi ɓanndu e nder detal. Ko ɓuri welde e am ko miijo fascia.