Sifaa Kursuum
Nokku masiŋ mo ɓeydotoo heewde. Sabu nafooje maggal keewɗe, wonaa tan e atletee en laawɗuɓe e amateur en kuutortoo ɗum, kono kadi ko heewɓe e ɓe mbaɗataa dingiral hay dara. Masaas dingiral sahaa kala ina wallita e haɗde gaañiiɓe e moƴƴinde ngonka ɓalndu.
Masaas moƴƴo ina anndi ƴiye tiiɗɗe e ƴiye ɓuuɓɗe, ɗe so ɗe njuppaaka ina mbaawi addude ñawu. Ngam heɓde safaara moƴƴo, ko maa safrooɓe ɓee kadi paama anatomi e fisiyoloji neɗɗo. Masaas dingiral ina waawi renndineede e mekanoterapi to tolno masaas. Masaas fitinaaji e dingiral ina mbaawi kadi waɗeede e yimɓe celluɓe. Masaas dingiral ina waawi huutoreede ngam safrude won e ñawanɗe, kam e ŋakkeende ballondiral e caɗeele darnde. Yanti heen, ina wallita e haɗde ñawanɗe dingiral, ina moƴƴina ngonka ɓalndu e golle.
Nafooje masiŋaaji dingiral:
Masaas dingiral ina jogii darnde mawnde e nguurndam kala daɗndoowo, tawa ko e gaañannde walla alaa. Ina haani e safrude won e ñawanɗe e haɗde ñawanɗe garooje. ina jogii batte calmingol, ina usta ɓuuɓri ɓalndu, ina usta mette ɗe ƴiye tiiɗɗe ngaddanta, ina ɓuuɓna ƴiye tiiɗɗe, ɓuuɓɗe, haa ɗe ɓeydoo ɓuuɓde, ɗe ustoo ɓuuɓde. Ina ustoo tooke mooftaaɗe (yeru asid laktik) e nder ƴiye tiiɗɗe, ina yaawi cellal so tawii ko ñawu, ina ɓuuɓna ƴiye tiiɗɗe e yimɓe jogiiɓe nguurndam jooɗndam. Masaas tiiɗɗo oo ina feewna on ngam waɗde ekkorse, ko ɗum waɗi golle ɓalli men ina ɓeydoo no feewi, kadi fartaŋŋeeji gaañiiɓe ina ustoo. Faandaare masiŋaaji caggal dingiral ko ƴellitgol, tawi ina waɗi daawe ɗiɗi mawɗe.

Faandaare masiŋaaji baɗeteeɗi ɗoon e ɗoon caggal nde ƴiiƴam ɗam ɓuuɓnaa, ko ittude mborosaaji e tooke e nder ƴiiƴam ɓuuɓɗam ɗam ko yaawi. E nder ɗeen caɗeele, ina moƴƴi yarde ndiyam keewɗam. Feere ɓalndu ina waawi daɗde e ittude asid laktik mooftuɗo oo. Nafoore masiŋaaji garooji ɗii (yeru, hakkunde dumunna heblo) ko wonde ƴiye men ina mbayloo, ina ngartira tonngoode ƴiye potnde.
Masaas dingiral ina moƴƴi:
Ko keɓ-ɗaa e heblo to internet:
Tiitooɗe ngam ndeeɗoo Kursuum
GANNDAL TEORI EKSERSHeblo ɓanndu e dingiral ko feere ngam hisnude cellalNafoore warngooji e fisik e karallaagalWaawde wonde loowdi e ɓuuɓndi, ɓuuɓdeAnndinde fitinaaji e kuule hebloWaawde wonde loowdi e ɓuuɓndi, ɓuuɓdeKomponenteeji golleNokkuuji jolngo heblo, stimulus e stimulus limtoPrincipe de super-compensationFuɗɗoode teori e sifaaji mawɗi jokkondire dilleSifaa baawɗe conndi
ANATOMII FIJOSiistem lokomotor, ƴiyeSiistem dille, jokkondireSiistem lokomotor, mbaydi e sifaaji ƴiyeLaabi dokkuɗi semmbe e golle ɓalnduNokkuuji fiɓnde ɓalndu e sifaaji mum en e nder golle dingiralSiistem ɓuuɓɗoGolle ƴiiƴam e ñamriMobiliteer jokkondireMetabolism e semmbe ina ɗaɓɓiBatte golle dingiral e nder ƴiiƴamAdaptaasiyoŋ njuɓɓudi foofaandu e golle porto jooni jooniHakkilannde teddeendi
GAŊƊI FIJI E ƊAƁƊI MUMENNokkuuji ƴiiƴamGaññeeje dingiralMyalgie ina addana ɗum e safaara mum
NYAAMDU FIJIƁeydagol golle, ɓeydaare ñamri dingiralSifaa doping
KUUTORGAL NYAWƁE ƁURƁE ƁURDEÑawuuji ɓuuɓɗi : ƴiiƴam toowɗam, ɓuuɓri ɓernde, ɓuuɓri ƴiiƴam, jabetReende ɓalndu e jokkondire
MASAAS FIITNEESNafooje masaas dingiral, batte ɓanndu, kollitooje, kollitoojeDarnde masiŋaaji e peewnugol atletee enBatte nafooje siliñ SMR e dow mbaydi dogdu
Module gollorɗo:Janngude e huutoraade karallaagal masiŋaaji dingiral e karallaagal keeringalGollagol laaɓtungol dille e stretches active e passiveSifaa geɗe jolɗe (nebam, kiri, gel) e kaɓirɗe ɓeydooje kuutorteeɗe e sahaa masiŋaaji dingiralTeknikaaji kopporeejeSilindirɗo SMR
E nder kursus oo, min ndokkaani tan karallaagal, kono e ko ɓuri duuɓi 20 e humpito golle, min paamnina laaɓndal ko-no-e-ko waɗi ko foti waɗeede ngam waɗde masiŋaaji ɗii e tolno toowngo.
Kursuum ina waawi timminde kala jiɗɗo ɗum!
Jannginooɓe mon

Andrea ina jogii ko ina ɓura duuɓi 16 e humpito karallaagal e jaŋde e nder masiŋaaji ceertuɗi ngam moƴƴinde nguurndam e wellitaare. Nguurndam makko ko jaŋde e ƴellitaare jokkondirnde. Ko ɓuri teeŋtude e golle makko ko ƴellitde ganndal e humpito golle. O wasiyiima kala neɗɗo yo waɗ kursuuji masiŋaaji, haa arti noon e ɗaɓɓooɓe golle ngam fuɗɗoraade golle e gollotooɓe e masiŋaaji baawɗi, gollotooɓe e cellal, e gollotooɓe e nder dingiral beldital yiɗɓe yaajnaade ganndal mum en e mahde golle mum en.
Ko ɓuri 120 000 neɗɗo tawtoraama jaŋde makko e nder ko ɓuri 200 leydi winndere nde.
Detaayuuji kursu

$165
Miijooji almuɓɓe

Miɗo golloo e nder jimɗi, ɗo teski-mi no atletee en ɓee njiyrata masaas caggal nde ɓe mbaɗi golle. Miɗo miijoo heen no feewi hade miijo ƴettude course massage sportif arde e am. Mi haalani miijo am gardiiɗo jimɗi ɗii, o yiɗi peeje am. Ko ɗum waɗi mi timminde jaŋde Akademi Humanmed. Mi heɓii taƴre laaɓtunde. Mi weltiima no feewi nde mbaaw-mi ndaarde wideyooji ɗii laabi keewɗi no njiɗir-mi, mbele miɗo waawa waɗde ekkorde e kisal. Mi jaɓii ekkol, gila ndeen miɗo golloo e masseuse sportif. Mi weltiima nde ƴettu-mi ndee feere.

Mi heɓi ganndal teskinngal e ganndal kuuɓtodinngal.

Koolondiral jannginoowo oo ina hollita sahaa kala wonde miɗo woni e nokku potɗo.

Teeŋtinaaɗo oo ko ganndal kuuɓtodinngal, ballitoowal e kuutoragol ko yaawi.

Miin ko mi masiŋ mi yiɗnoo yaajnaade e ganndal am. Mi heɓii janngirɗe kuuɓtodinɗe e laaɓtuɗe. Miɗo sikki keewal kaɓirɗe janngirɗe ina heewi seeɗa, kono so wonaa ɗuum, fof ina moƴƴi. :)